POVIJEST CRNE GORE
Tijekom stoljeća bogate i burne povijesti, Crna Gora je preživjela i uspjela postati jedan od najsvjetlijih primjera borca za vlastitu egzistenciju i slobodu. Kršćanska, islamska, ilirska, bizantska, turska i slavenska kultura tu su se integrirale i ucinile Crnu Goru raskrizjem kulture i povijesti.
Baš kao i priroda, tako i kultura Crne Gore je jako šarena. Mnogi ljudi su začinili turbulentan život u Crnoj Gori, ali je konstantna borba za slobodom ostala dominantna kroz povijest. Svaki korak Crne Gore će ispričati znatizeljnom putniku mnogo interesantnih priča pisanih tijekom raznih vremenskih razdoblja još iz rimskih vremena do modernog doba.
Nakon pada Rimskog carstva, Slavenski pretci današnjih Crnogoraca, koji su u 7. stoljeću prodrli na ova podrucja, ovladali su rimskim gradom Dukljom (lat. Dioclea), te prihvatili kršcanstvo koje je vec nakon pada Rimskog carstva brzo dobilo prvenstvo u regiji.
U drugoj polovici 10. stoljeća tijekom vladavine Svetoga Vladimira osnovana je Duklja (Zeta) najstarija povijesna crnogorska država. Ona je ujedinila područje okolnih planina, Skadarskog jezera i dio obale Jadranskog mora. Duklja je 1040. dobila neovisnost, a 1077. proglašena kraljevstvom – postavši tako jedna od prvih neovisnih država na Balkanu.
Zbog zajednickih interesa i politickih prevrtanja, nakon smrti dukljanskih vladara Vladimira i obitelji Vojislavljević, 1185. godine za vrijeme vladavine pravoslavnog vladara Nemanje, Zeta( ex. Duklja) podpada pod dominaciju Bizanta, s tim da nije izgubila status neovisne države. U 14. stoljeću pod vodstvom crnogorskih dinastija Balšica i Crnojević, postala je neovisna feudalna država i lagano se širila boreći se neumorno s albanskim, a kasnije turskim i venecijanskim vojskama.
Pod pritiskom jakih napada Turaka, tijekom vladavine dinastije Crnojević, ljudi su se skupa sa obitelji Crnojević povukli prema planini Lovrec. Ivan Crnojević je izabrao Cetinje kao svoju bazu i dao izgraditi utvrdu i samostan. Na taj način Cetinje je postalo sinonim slobode države i duhovnosti. Đurad Crnojević, sin Ivana Crnojevića, vladao je kratko vrijeme ali je ostavio neprocjenjivo bogatstvo za sobom. Za vrijeme njegove vladavine, 1493.g otvorena je prva tiskara na Balkanu, a godinu kasnije tiskana je prva knjiga “Oktoih”.
1496.g. Turci su preuzeli vodstvo nad Crnom Gorom i pridružili je Skadarskoj provinciji. Nepoštivajuci tu činjenicu, Crna Gora je zadržala visok stupanj autonomije, te 1645. u potpunosti vratila neovisnost.
Tada su biskupi, duhovni vođe, preuzeli vlast i vodstvo u Crnoj Gori. Državni organi upraljanja postali su Opći crnogorski sabor i Skupština glavara, a rukovođenje na nižim razinama bilo je u rukama plemenskih zborova. 1697. Opći crnogorski sabor je unaprijedio Danila, rodonačelnika dinastije Petrovic, u biskupa. Tada se započela uspostava dinastije Petrovic, kao i njihova borba za jedinstvo crkve i države.
Petar Petrovic (1784-1830) je jedna od najpoznatijih licnosti Crnogorske povijesti. Pod njegovim vodstvom, Crna Gora je ojačala svoju neovisnost i nakon velikih pobjeda nad mnogobrojnim turskim vojskama, oslobodila se turskog utjecaja i dominacije. Ujedinio je crnogorske klanove, te ih doveo bliže priobalju koje je bilo pod utjecajem Austro-ugarske. Nasljednik Petra Petrovica je Petar II Petrovic Njegoš. On je bio izuzetan vladar, filozof i pisac. Za vrijeme njegove vlasti, ovaj velicanstven vladar, ustanovio je državne institucije, administraciju i državna tijela. Zadržao je poveznice s Rusijom i uključivao se često u borbu protiv Turaka. Napisao je mnoga književna djela, kao što su “Gorski vijenac” i “Luca mikrokozma”, koja su ga proslavila u jednog od najpoznatijih književnika svijeta. Za vrijeme vladavine ovog velikana, ojačala je te formalno prepoznata suverenost Crne gore. Važna pobjeda nad Turcima u Grahovu 1858. je pridonijela tomu.
Crnogorski narod, iako po broju vidno slabiji, dobio je značajne borbe protiv Turaka. Za vrijeme vladavine princa i kralja Nikole, ta cinjenica onemogucila je Crnu Goru u ostvarenju nekih važnih politicki ciljeva. Pod njegovi vodstvom, ponovno je stecen Bar i Ulcinj, a time i dio Jadranske obale, također i Podgorica, Kolašin i Nikšic. Na Berlinskom kongresu, Crna Gora je dobila punopravno internacionalno priznanje. Budući da se Crna Gora jedina od Balkanskih zemalja uspjesno obranila od Otomanskog Carstva, impresionirala je Europu i postala kraljevstvo 1910.g.
- stoljece predstalja težak period za Crnu Goru. Izgubila je neovisnost I nestala sa političke karte Europe. Kada je počeo Prvi Svjetski Rat, Crna Gora se udružila se sa Srbijom i saveznickim snagama. 1916., nakon predaje Austro-ugarskoj, kralj Nikola je otišao u egzil. Neko vrijeme proveo je u Italiji, a zatim u Francuskoj. Pokušaji Kralja I njegove vlade da utječu na dogadanja u Crnoj Gori nisu bili uspješni. Srbija je pripojila Crnu Goru 1918.g., a time je Crna gora izgubila sve ono za što se stoljećima borila; svoju državnost, vojsku i dinastiju.
Padom Kraljevine Jugoslavije pred fašistickom Njemackom u Drugom Svjetskom Ratu, Crna gora je ponovno dokazala da duh slobode njenih stanovnika nije izostao. 13.07.1941. veliki broj njenih gradana je stalo protiv talijanskog agresora.
Nakon Drugog Svjetskog Rata, Crna Gora je poboljšala svoj zakonski i državni status te postala jedna od 6 jednakih republika u jugoslavenskoj federaciji.
Nakon turbulentnih godina, na kraju 20. stoljeca, nakon raspada bivše Jugoslavije, Crna Gora je ostala ujedinjena sa Srbijom, pa su dvije republike osnovale državnu zajednicu Srbije i Crne Gore.
Većina stanovništva je na referendumu 21.05.2006. glasovala za samostalnu Crnu Goru. Na taj nacin Crna Gora je danas ponovno postala internacionalno priznata neovisna država.
VIŠE O CRNOJ GORI:
Najposjecenije znamenitosti Crne Gore
Medju najzanimljivijim destinacijama zasigurno spadaju: samostan Ostrog, planina Lovcen, Ada Bojana, Skadarsko jezero, Bokokotorski zaljev, planina i nacionalni park Durmitor, rijeka i kanjon Tara, nacionalni park Biogradska gora i poluotok Sveti Stefan.
Za turiste koji su željni okušati se u aktivnijem odmoru, preporučamo neke od nacionalih parkova u Crnoj Gori.
Ako u Crnu Goru putujete zrakoplovom, doputovati ćete u jednu od dviju međunarodnih zračnih luka u Tivtu ili u Podgorici, ili u obližnju zračnu luku u Ćilipima, koja se nalazi u Hrvatskoj.